PJESA I

 [1]

 [2]

 [3]

 [4]

 [5]

 [6]

 [7]

 [8]

 [9]

[10]

PJESA II

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

FJALORI

Esp-Shqip

Shqip-Esp


M�simi i Gjasht� ( La Sesa Leciono)

Saluton al c�iuj! Ni komencu per  subaj demandoj. Kion signifas en la Albana:

alporti         

c�eesti         

enfali         

kvarmonate        

nepardoninde 

alveni          

c�iuokaze    

enmeti       

malamiko            

piediri

alveturi        

c�iutage       

finfine        

malantau�            

plenplene

ellabori        

intersalti      

malmulte    

revidi                  

antau�c�ambro

antau�vidi     

elpreni        

jarcento     

matenmang�o      

scivola 

tagmang�o    

tralegi         

travidebla   

trilingva              

trinkebla 

internacia     

malc�eesta   

farenda      

 vespermang�o      

interkulturo ?

C�u vi povas formi novajn tiajn vortojn? Diru al mi dek tiaj vortoj!

Mohimi (neado)

P�remrat mohues b�hen nga ato t� pacaktuar duke v�n� n� krye �nen�.

Neniu-askush      

Nenien-p�r askund      

Nenies-i askujt

Nenio-asgj�        

Neniam-askurr�           

Nenial-p�r asnj� arsye

Nenia-asnj�lloj   

Neniom-aspak             

Neniel-as sesi

Nenie-askund

Sh�nim:

N� Esperanto nuk mund t� p�rdoren dy mohime n� t� nj�jt�n fjali, sikurse n� shqip. P.sh.:  n� shqip ne themi �Nuk b�ra asgj�. K�tu ka dy mohime. N� Esperanto mund t� themi:

        Mi faris nenion ose Mi ne faris ion.

Fjal�za �je�

�Je� z�v�nd�son p�remrat e tjer�, aty ku nuk �sht� e qart� se cili syresh duhet p�rdorur pik�risht.  P.sh. ne themi: 

        Je  via sano! -P�r sh�ndetin tuaj!

         Mi venos je la sesa. -Do vij nga ora gjasht�.

         Tio okazis je dekdua de aprilo 86. -Ajo ndodhi m� 12 prill 86.

Prepozicioj:

anstatau�- n� vend t�. P.sh.: 

Anstatau� la direktoro venis la vic-direktoro.- N� vend t� drejtorit erdhi n�ndrejtori.

Li admonis s�in anstatau� sian kamaradon.-Ai e qortoi at� n� vend t� shokut t� saj.

sen -pa.

P.sh.: Mi ne povas fari tiun laboron sen vi.-S�mund ta b�j at� pun� pa juve

kontrau� -p�rball�.

P.sh.: La sidejo de partio situas kontrau� tiu de sindikatoj.-Selia e partis�  ndodhet p�rball� asaj t� sindikatave.

por -p�r (dik�, q�llim etj).

P.sh.: Ni laboras por nia estonto.-Punojm� p�r t� ardhmen ton�.

La patrino ac�etis la ludilon por sia filo.-N�na e bleu lodr�n p�r djalin e vet.

ekster -jasht�. P.sh.: 

La lernanto respondis ekster la leciontemo.-Nx�n�si u p�rgjigj jasht� tem�s m�simore.

Li j�etis la pilkon ekster la ludejon.-Ai e hodhi topin jasht� sheshit t� loj�s.

krom -p�rve�.

P.sh.: En la kinejo estis krom mi ankau� multaj  aliaj gejunuloj.-N� kinema ishin ve� meje edhe shum� t� rinj e t� reja t� tjer�.

cis -k�tej. P.sh.: 

Restu cis  tiu linio!-Rri k�tej asaj vije!

La objekto  situis cis la rivero.-Objekti ndodhej k�tej lumit.

kun -me, bashk� me. 

Li venis kun siaj amikoj.-Ai erdhi bashk� me miqt� e tij.

lau� -sipas. 

P.sh.: La problemo, lau� mi, estas ne grava.-Problemi sipas meje, s��sht� i r�nd�sish�m.

pri -p�r. 

P.sh.: S�i pensas tutan tagon pri sia amanto.-Ajo mendon t�r� dit�n p�r t� dashurin e vet.

malgrau� -me gjith�.

P.sh.: Malgrau� la malfacilaj�oj ili sukcesis  realigi  la planon.-Me gjith� v�shtir�sit� ata arrit�n ta realizojn� planin.

pro -p�r shkak t�.

P.sh.: Pro ofta interrompado de elektra kurento  oni ne povis  enkomputili la tutan tekston.-P�r shkak t� nd�rprerjeve t� shpeshta t� energjis� elektrike ata s�mund�n ta hidhnin n� kompjut�r t�r� tekstin.

maltrans -k�tej (sikurse cis).

P.sh.: Maltrans la monto trovig�as olivarbaro.-K�tej malit ndodhet nj� pyll dru ulliri.

Noto: Mos i ngat�rroni fjal�t �per�-me an�n e, �por�-p�r nj� q�llim dhe �pro�-p�r arsye se !

Sufikso �ig�

Formon folje t� reja  ose i b�n kalimtare foljet jo kalimtare . P.sh.: 

S�i beligis sin antau� la spegulo.-Ajo u zbukurua para pasqyr�s. 

La patrino purigis la c�ambron antau� la alveno de gastoj.-N�na e pastroi dhom�n para ardhjes se mysafir�ve.

Ili plac�igis al vizitantoj sian novan ekspozicion.-Ata b�n� q� vizitor�t ta p�lqenin ekspozit�n e tyre t� re.

Pra �igi� ka kuptimin �me b�

Sufikso�ig�i�

Ka kuptimin e anasjell�, d.m.th.  �me u b� prandaj formon folje jo kalimtare. P.sh.: 

S�ia vizag�o rug�ig�is kaj flavig�is kiam ajn oni demandis s�in pri  sia amo.-Fytyra e saj skuqej dhe verdhej sa her� q� e pyesnin p�r dashurin� e saj. 

La leciono komencig�is je la deka.-M�simi filloi n� or�n dhjet�.

Foljet �Plac�i � dhe � S�ati �

E para �sht� jo kalimtare, e dyta kalimtare, nd�rsa kuptimi i p�raf�rt. P.sh.:

Tiu junulino ege plac�is al Saimir sed s�i ne s�atis lin.-Ajo vash� i p�lqeu jasht�zakonsht Saimirit por ajo s�e p�lqente at�.

Ni s�atas nag�i, skati kaj grimpi -Na p�lqen t� notojm�, t� rr�shqasim dhe t� ngjitemi.

Sh�nim: Kushtorja e � s�ati � k�rkon gjithnj� paskajoren! P.sh.: 

Mi s�atus demandi, c�u vi venos au� ne.-Do te desha t� pyes, n� se do vini apo jo?

Lidh�zja (interjekcio) �ke�

K�rkon gjithnj� urdh�roren. P.sh.: 

Mi deziras ke ni kantu.-D�shiroj q� t� k�ndojm�.

Estus bone ke vi silentu.-Do qe mir� q� t� hesht�sh.

Tasko: Traduku Esperantlingven!

Asnj�ri s�e kish kryer detyr�n e sht�pis�. Vera e k�rkoi gjithkund  n� sht�pi librin e saj, por nuk e gjeti. Asnj� ngjyr� nuk i p�lqeu n�n�s. N� or�n 6 ata zakonisht han� dark�. Dje ra nj� shi i im�t. Tomorri �sht� nj� mal shum� i madh n� jug t� Shqip�ris�. Sht�pi u pastrua para ardhjes s� miqve. Mua m� p�lqejn� lulet, nd�rsa v�llait loja me top. Do doja q� t�ju shihja m� t� lumtur. M�suesi tha se detyra e sht�pis� �sht� pak e v�shtir�. Ai k�rkon q� nx�n�sit t� jen� t� v�m�nd�sh�m gjat� m�simit.

Nu, c�u vi povas fari tion? Sukceson al vi!

 

Teksti i sot�m, p�rs�ri, synon q� ju t�i kuptoni element�t gramatikor� q� shtjelluam m� sip�r.

Maja

Maja estas beleta junulino. C�iuj s�iaj geamikoj amas s�in. Antau� tri tagoj malbono okazis: Sur strato au�to faligis s�in. Maja malsanig�is kaj havas altan temperaturon. S�ia patrino diris ke s�i devas resti hejme. Morgau� s�i vokos kuraciston. La kuracisto venis je la nau�a  horo por helpi al Maja.

    -Diru � aaa.. �, montru viajn piedojn, malvestu vin!

La kuracisto c�ion bone rigardis kaj fine diris:

    -Unu semajnon restu hejme ...ne iru sub au�ton! Trinku multan teon matene kaj vespere. Mi deziras ke vi estu trankvila. Post unu semajno vi fartos pli bone. Mi venos revidi vin.

    -Doktoro, c�u mia bonega amiko Karlo povas veni vidi min?

    -Hm...jes...jes... Li povas veni...sed ankau� li estu trankvila.

C�u vi povas nun respondi al la subaj demandoj:

            Kio okazis al Maja? 

            Kion faris kuracisto kun s�i? 

            C�u s�i resanig�us  baldau�? 

            Kian deziron havis s�i? 

            Kian konsilon donis al s�i la kuracisto?  

                                    G�is revido!

  

Pas(Malantau'en)               Ballina(C'efpag'o)               Perpara(Antau'en)